Imate glavobolju već dugo vremena i nikako ne možete pronaći uzrok? Pročitajte tekst u nastavku i ukoliko se pronađete u njemu, možda imamo rješenje za Vas.
Imate li bolove ili trnce koji se šire od zatiljka prema glavi ili čelu? Širi li Vam se bol jednom polovicom glave prema oku ili uhu? Javlja li Vam se uz glavobolje i vrtoglavica ili zamućenje vida? Imate li poteškoća s ravnotežom ili koncentracijom? Čujete li zujanje ili šumove u glavi ili ušima? Budite li se ujutro s glavoboljom ili se ona javi nakon višesatnog sjedenja za volanom ili računalom? Pojačava li Vama se glavobolja pri određenim kretnjama ili položajima glave? Imate li konstantnu napetost u vratu i ramenima te osjećaj kao da Vam netko sjedi na ramenima?
Osjećate li pokočenost pri kretnjama vrata ili čujete zvukove poput kvrckanja i pucketanja? Jeste li prije pojave glavobolja imali napetost i bolove u vratu ili ste možda nedavno prije pojave prvih simptoma promijenili jastuk, madrac ili vrstu posla? Javlja li Vam se glavobolja nakon plivanja u moru ili vožnje motora ili bicikla? Dolazite li doma s glavoboljom nakon pranja kose u frizerskom salonu? Jeste li imali nekakvu traumu vrata/glave nedavno ili u djetinjstvu – u smislu udarca u glavu, prometne nesreće, naglog trzaja vrata, pada na glavu ili slično?
Dolazak ljudi koji boluju od glavobolja u našu polikliniku je gotovo svakodnevica. Velika većina ljudi koja nam dođe na pregled zbog glavobolje uglavnom prođe sve dijagnostičke pretrage (RTG vrata, MR mozga i vrata, Color Doppler krvnih žila vrata, krvne pretrage i brojne druge) koje u većini slučajeva budu bez osobitosti ili ne budu relevantne za glavobolju.
Jedan od razloga je taj što je vjerovatni mogući uzrok njihove glavobolje poremećaj u funkciji i mobilnosti gornje vratne kralježnice ili napetost mišića vrata i ramenog pojasa. Pozicija kralježaka i pokretljivost zglobova vratne kralježnice, kao i napetost mekih tkiva (mišića, ligamenata i fascije) je nešto što se na nalazima neće pokazati, s obzirom da to snimke ne mogu registrirati, ali ćemo mi u poliklinici prepoznati korištenjem vizualne i palpatorne procjene te korištenjem raznih testova za procjenu mobilnosti vratne kralježnice. Također ćemo izvršiti sigurnosne testove kako bi eliminirali kontraindikacije, tj. zabrane za provođenje određene terapije.
Današnji, uglavnom pretežito sjedilači, način života (stres na poslu, stres u obitelji i socijalnom životu, svakodnevno višesatno sjedenje na poslu ili u automobilu) svakako također ne pridonosi zdravlju naše kralježnice. Stoga nam nije ni toliko šokantna informacija da otprilike 47% globalne populacije pati od glavobolje (1).
S obzirom da postoje razni uzroci glavobolje i razne vrste glavobolja, dijelimo ih u dvije glavne skupine. Glavobolje dijelimo na primarne i sekundarne. Primarne glavobolje su one koje nisu simptom neke druge bolesti, već su bolest same po sebi. Tu ubrajamo primjerice migrene, cluster glavobolje i tenzijske glavobolje. Sekundarne glavobolje su one koje nastaju kao posljedica nekog drugog uzroka. Tu ubrajamo cervikogene glavobolje kojima je uzrok poremećen odnos struktura vratne kralježnice, glavobolje koje su uzrokovane ozljedom glave ili vrata, povišenim krvnim ili očnim tlakom, krvarenjem u mozgu, upalom sinusa, raznim infekcijama, upalom mozga, poremećajima krvožilnog sustava i slično. Tu također spadaju glavobolje uzrokovane apstinencijom od unosa kofeina, predoziranjem određenim lijekovima, hormonima i slično.
Koji su uzroci primarnih glavobolja?
-stres (fizički ili psihički)
-naprezanje očiju
-nepravilno držanje
-dehidracija
-pretjerana konzumacija alkohola, određena hrana
-manjak sna
-preskakanje obroka
Koji su uzroci sekundarnih glavobolja?
-potres mozga
-hormonalne promjene kod žena (posebice u trudnoći ili menopauzi, te tijekom ciklusa)
-problemi s vratnom kralježnicom
-iritacija živca u području vratne kralježnice ili glave
-bolesti očiju, ušiju, sinusa ili zubi
-artroza ili abnormalna biomehanika čeljusnog zgloba (poremećaji pokretanja čeljusnog zgloba)
-upala arterija glave
-apstinencija od nekih lijekova i droga
U tekstu ćemo ponajviše govoriti o cervikogenim i tenzijskim glavoboljama, s obzirom da njih u velikoj većini slučajeva uspješno rješavamo terapijom, no svakako ćemo spomenuti i migrenu s obzirom na njenu učestalost i moguću povezanost sa prve dvije glavobolje, te također moguću uspješnu rješivost.
Tenzijska glavobolja
Tenzijska glavobolja je najčešća vrsta glavobolje, koja može izazivati blage do vrlo jake bolove u glavi, vratu i iza očiju, često se opisuje i kao osjećaj čvrsto stegnute trake oko čela – “rajfa”. Fizioterapija je učinkovita kod liječenja tenzijske glavobolje i daje vrlo brze i učinkovite rezultate.
Ovu vrstu glavobolje najčešće izazivaju loša postura kralježnice prilikom sjedenja, stajanja, dugotrajnim radom za računalom ili dugotrajnom vožnjom, niske temperature te razna emocionalna stanja poput stresa, depresije, umora i drugih.
Simptomi uzrokovani tenzijskom glavoboljom:
- konstantni bolovi u području čela, vrata i ramena
- pulsirajuća bol u intervalima koja se može javiti i kao trenutna, jaka bol u glavi
- poteškoće u koncentraciji i pojačani umor
- iritabilnost
- blaga osjetljivost na svjetlost ili buku
- glavobolja koja počinje kasnije u danu (zbog mišićne napetosti koja se postepeno skuplja tijekom dana)
Rijeđe, tenzijske glavobolje mogu uzrokovati i ozbiljnije simptome poput mučnine, slabosti ili čak povraćanja.
Cervikogene glavobolje
Cervikogena glavobolja je glavobolja uzrokovana raznim poremećajima gornjeg dijela vratne kralježnice, kao što su primjerice degeneracija ili prolaps diska, artroza zglobova kralježnice, ograničena pokretljivost fasetnih zglobova kralježnice, napetost mišića u zatiljnoj regiji vrata, trzajna ozljeda vrata ili nepravilna postura. Cervikogene glavobolje su uglavnom jednostrane i počinju od jedne strane stražnjeg dijela glave i vrata, migrirajući prema naprijed (3), no može se javiti i bilateralna (obostrana) bol u glavi i vratu. Bol u vratu prethodi ili koegzistira s bolovima u glavi, a pojačava se specifičnim pokretima vrata ili dugotrajnim zadržavanjem u određenim položajima (4).
Ovaj tip glavobolje je najčešći kod osoba koje prolongirano stoje ili sjede u krivom položaju. To najčešće uključuje zanimanja poput profesionalnih vozača, stolara, frizera, kozmetičara, automehaničara, soboslikara, te raznih drugih, posebice uredskih zanimanja, administrativnih radnika, blagajnika itd.
Simptomi uzrokovani cervikogenom glavoboljom:
- bol u području stražnje strane glave i vrata
- bol jedne strane glave ili lica
- ukočenost u vratu
- bol u području očiju
- bol pri kašljanju
- bol koja se pojavljuje/pojačava u određenim pozicijama glave
Mehanizam nastanka cervikogene glavobolje:
Gornja vratna kralježnica (C1-C3) je direktno povezana s glavom preko trigeminocervikalne jezgre. Laički rečeno, to je mjesto u području gornjeg dijela vratne kralježnice gdje se osjetna živčana vlakna 5. moždanog živca direktno udružuju sa osjetnim vlaknima korijenova živaca gornje vratne kralježnice (C1-C3) (5). To podudaranje objašnjava mogućnost pojave boli u području gotovo cijele glave, kao uzrok poremećaja funkcije gornje vratne kralježnice.
Ti poremećaji funkcije gornje vratne kralježnice obično nastaju kao posljedica lošeg držanja jer pretjerano izbacivanje glave prema naprijed (protrakcija) dovodi do skraćenja mišića ispod zatiljka (subokcipitalnih mišića) koji spajaju zatiljni dio glave sa prva dva vratna kralješka (atlasom i axisom). Naime, ukoliko se ti mišići skrate dolazi do smanjene opskrbe tih mišića kisikom, te nastanka upalnih (trigger) točaka i pojačanog pritiska na zglobove gornje vratne kralježnice.
Ispodzatiljne (subokcipitalne) mišiće čine:
Migrene
Migrena je kronična, primarna glavobolja, koja se javlja u epizodama. Trajanje simptoma varira od 4 do 72 sata i obično su vrlo jaki. Bol je najčešće jednostrana, ali ne uvijek. Pacijenti bol obično opisuju kao pulsirajuću, a pogoršava se fizičkom aktivnošću i često je praćena autonomnim simptomima poput mučnine i povraćanja, te osjetljivosti na svjetlost, zvuk i mirise). Kod većine ljudi samoj migreni prethodi aura. Aura je prolazni, žarišni neurološki ispad, a najčešće se javljaju ispadi u vidnom polju u smislu blještećeg skotoma. Skotom je područje smanjenja ili gubitka oštrine vida, koje je okruženo poljem normalnog ili relativno dobro očuvanog vida. Osjetna aura je druga po učestalosti, a pojavljuje se u vidu bockanja u području jedne strane ruke i šake te se širi prema području oko nosa i usta s iste strane tijela. Ostali simptomi aure mogu biti: poremećaji govora, vrtoglavica, a rjeđe i motoričke tegobe.
Provocirajući faktori migrene mogu biti promjene u razini hormona estrogena (menstrualni ciklus, premenopauza, oralni kontraceptivi), nesanica, glad, vremenske promjene.
.
Kako rješavamo Vaš problem u Poliklinici Medical Body balance?
U našoj poliklinci tretiramo glavobolje koje su uzrokovane poremećajima gornje vratne kralješnice i čeljusnog zgloba. U tim slučajevima primjenjujemo sljedeće tretmane: mobilizacijske i manipulacijske tehnike, masažu, dry needling, INDIBA-activ radiofrekvencijsku terapiju, miofascijalnu relaksaciju (MFR), P-DTR, te ciljane vježbe i osteopatske tehnike.
Prvi korak u liječenju svake mišićno-koštane problematike, pa tako i ove je detaljna dijagnostika i rezervacija termina za fizioterapeutski pregled ili specijalistički pregled fizijatra na kojem ćemo u obzir uzeti sve bitne parametre i zajedno dogovoriti modalitet terapije koji je u datom trenutku najbolji za Vas i Vaše zdravlje.
Literatura:
- Stovner, L., et al., The global burden of headache: a documentation of headache prevalence and disability worldwide. Cephalalgia, 2007. 27(3): p. 193-210.
- Stovner, L.J., et al., Headache after concussion. Eur J Neurol, 2009. 16(1): p. 112-20.
- Antonaci, F. and O. Sjaastad, Cervicogenic headache: a real headache. Curr Neurol Neurosci Rep, 2011. 11(2): p. 149-55.
- Sjaastad, O., H. Wang, and L.S. Bakketeig, Neck pain and associated head pain: persistent neck complaint with subsequent, transient, posterior headache. Acta Neurol Scand, 2006. 114(6): p. 392-9.
- Biondi, DM. “Cervicogenic headache: mechanisms, evaluation, and treatment strategies” Journal of Osteopathic Medicine, vol. 100, no. s9, 2000, pp. 7-14.
Izvor slika: Envato, Arhiva poliklinike
Povezane objave
